Edem
Edem Ebe dị na steeti Enugu
Nhazi: 6°51′43′′N 7°20′21′′E / 6.86194°N 7.33917°E / 6. 86194; 7.33917.
Mba	Naịjirịa
Ọnọdụ	Ógbè Enugu
Ọnụ ọgụgụ ndị bi na ya (ọnụ ọgụgụ afọ 2006) (2006 ọnụ ọgụgụ)
• Ngụkọta	39,633
Oge	UTC+ 1 (WAT)
Koodu ozi	410
Koodu mpaghara	042

Edem,{Mkpọpụta^ⓘMgbe ụfọdụ, aha "Edem Ani" na-akpọ ya iji mata ọdịiche dị n'etiti ya na Edem Nru na Edem Iheakpu Awka, bụ steeti ochie dị na Nsukka Local Government Area nke Enugu State, Naijiria. Usoro ndọrọ ndọrọ ọchịchị ọdịnala bara ọgaranya n'ọdịnala, nke nwere ụlọ ọrụ gọọmentị kemgbe afọ 900, ọ bụ otu n'ime mmepeanya kacha ochie dị adị tupu ọchịchị Naịjirịa. Taa, o nwere obodo/obodo atọ nwere onwe ha, edepụtara ya n'usoro nke ndị okenye: Akpa-Edem, Ozi-Edem na Edem-Ani mana a haziri ya dịka ihe a na-anaghị emebi emebi na nke a na-anaghị ekewa ekewa nke ọma.

Edem nwere obosara nke 50.492 km2 (19.495 sq mi) yana ọtụtụ ugwu na-enye echiche site na ọtụtụ ebe. Ọnụọgụgụ ndị bi na Edem dị 39,633 dabere na ọnụọgụgụ ndị mmadụ nke National Population Commission mere na 2006.

Edem na Obimo nwere ókèala n'ebe ndịda, Nsukka n'ebe ọwụwa anyanwụ, Ibagwa Ani n'ebe ugwu, na Nrobo n'ebe ọdịda anyanwụ. Obodo ndị dị n'ókèala ahụ gụnyere Okpuje dị nso na Owa na Egu Amegu, Abbi dị nso na Egu Amegu Abbi, Ugwuoke Ugwuinyi dị nso na Egu Amegu, na Ero Uno dị nso na Edem-Ani. A makwaara Edem maka emume Oriopka ha.

Edem nwere obodo iri anọ na otu:

Ógbè Akpa-Edem

• Ama Oba
• Amadiuba
• Amadimogo
• Amankwa
• Dimunazu
• Igoro Agbo
• Igoro Ugwu
• Isamani
• Nkawushi
• Obeke
• Okiti
• Owa-Edem
• Uwenu na Uwani Obeke

Ógbè Ozi-Edem

• Ama Uwenu
• Amabunegu
• Amamkpume
• Amaudo
• Amaukpa
• Amaukwa
• Dimoke
• Ezi-Ozi
• Ikwe Ezike
• Obinegun
• Ukpara
• Umueyi
• Umuoji
• Umokoo

Ógbè Edem-Ani

• Amaenu-Edem
• Amaezumesu
• Amaogwu
• Ya
• Nkofi
• Odojo
• Ogbododu
• Owere-Ugwu
• Owereagbo
• Ozara
• Ubogidi
• Umuchiagwu
• Umuchioke
• Uwani-Edem

Obodo nta ọ bụla nwere Kansụl Oha nke Onyishi na-eduzi dịka omenala na omenala ha si dị.

Isi usoro ndọrọ ndọrọ ọchịchị na ụlọ ọrụ nna ochie, omenala, na omenala Edem bụ Oha Edem (Kọmitii Ndị Okenye Na-achị Edem) nke nwere ndị otu a ịkpọ aha ole na ole: Eze Edem (Onyeisi), Onyishi Edem (Onyeisi/Onyeisi Edem Kachasị Ochie), Ossai Edem (Odeakwụkwọ nkeonwe nke Eze Edem), Atama Tazz (Onyeisi Nchụàjà nke Edem), Ndi Ishi (Ndị Isi Zonal/Ndị Obodo), Asogwa (Onye nnọchi anya otu Ebo), Iduja (Osote onye nnọchi anya otu Ebo), Omabe/Ogbanabo (Ndị Uwe Ochie nke Alaeze ahụ & Ogueze (ndị nche) nke Eze Edem). Ogbanabo nwere Esato dị ka onye isi na Akaaju dị ka onye isi obere.

Eze Edem bụ Eze, ihe nnọchianya nke ịdị n'otu, onye na-elekọta omenala na onye na-ekesa ikpe ziri ezi n'ime usoro ndọrọ ndọrọ ọchịchị omenala Edem. Iwu manyere Eze Edem ịrụ ọrụ ndị isi, iwu obodo na ikpe dịka ha si metụta omenala Edem. Eze na Edem gụnyere nnukwu ịjụ onwe onye.

Onyishi Edem si na Obeke Akpa-Edem, Onyishi Akpa-Edem si Owa, Onyishi Ozi-Edem si Umuokoo ebe Onyishi Edem-Ani si Amaogwu.

Ọ bụ ezie na Onyishi Ozi-Edem na Onyishi Edem-Ani ga-abụ ndị kacha okenye n'ezinụlọ ha, ihe achọrọ maka ịhọrọ Onyishi Akpa-Edem dị iche. Ndị Akpa-Edem chere na onye tọrọ ya ma sie ike ga-anọchite anya ha nke ọma, ya mere Onyishi ha na-adịkarị obere ma e jiri ya tụnyere ndị ọrụ ibe ya si mpaghara abụọ ndị ọzọ. Ka ọ dị ugbu a, ndị bi na mpaghara Ozi-Edem na Edem-Ani kwenyere na onye meworo agadi, mara ihe ma nwee ahụmịhe karịa ga-anọchite anya ha nke ọma.

N'ime Oha Edem, onye ọ bụla nwere ọrụ ọ ga-arụ dịka ọmụmaatụ. Asogwa Umuchiagwu bụ Ega/Oga [Provost/Messenger] Oha Edem, tinyere nyèrè áká nke Asogwa Ezi-Ozi.

E kewara ndị otu Oha ụzọ abụọ. Nke mbụ bụ Idi-Ani nke mejupụtara Ndi Ishi (Onyishi). Nke abụọ bụ Oha Enu nke mejupụtara Asogwas na Idujas. Nke a metụtara Oha Edem na ọkwa dị iche iche nke Oha na mpaghara atọ/obodo ndị nwere onwe ha.

Ịbụ onye otu Oha Edem dabere na ọkwa nketa nke mpaghara/ebo/ezinụlọ ndị metụtara ya. Mpaghara/ebo/ezinụlọ dị iche iche nwere iwu/ụkpụrụ nke ha maka ikpebi onye ga-abụ onye otu Oha. Ndị na-abụghị ndị otu/ezinụlọ ahụ enweghị ike ikpebi ya. Usoro a bụ nke onwe ya kpamkpam, a pụghịkwa ịgbanwe ya.

Ọ nweghị ngwa ngwa iji dochie onye otu/ọrụ OHA nwụrụ anwụ. Mgbe ọ bụla mpaghara / ezinụlọ / ezinụlọ dị njikere inye onye nnọchi anya oche, otu a ka ọ ga-adị. N'ihe banyere Eze Edem, otu ụkpụrụ nke "adịghị na ngwa ngwa" na-emetụtakwa. Ọ bụ na ndekọ na ọ were ihe fọrọ nke nta ka ọ bụrụ afọ 25 maka Eze Edem ọhụrụ iji rịgoro n'ocheeze mgbe onye bu ya ụzọ nwụsịrị. Ihe atụ dị mfe, Eze Edem dị ugbu a rịgoro n'ocheeze na July 16, 2009 mgbe nna ya na onye bu ya ụzọ nwụrụ afọ 10 tupu oge a na October 14, 1999. N'oge oghere a, Oha Edem họpụtara onye ọchịchị.

Edem na ụlọ ọrụ ọdịnala / ọdịnala ya dị ogologo oge tupu ndị Europe etinye ụkwụ n'ikperé mmiri nke Naịjirịa nke oge a. Edem bụ steeti nwere onwe ya na nke nwere onwe ya ogologo oge tupu ndị Europe abanye n'Africa. Ọ na-aga n'ihu na-enwe nnwere onwe ọdịbendị ahụ ruo taa.

Ọrụ akụ na ụba bụ isi na alaeze ahụ bụ ọrụ ugbo. Ndị mmadụ na-eme mgbanwe ọrụ ugbo na mgbanwe ihe ọkụkụ.

Ihe ọkụkụ ego: kolanuts, ọka mmanụ, mkpụrụ osisi, ọka anya ojii, ọka na-acha nchara nchara, yam, akị bekee, cowpeas, ọka, ogho, na groundnuts.

Mkpụrụ osisi: mkpụrụ osisi citrus (tangerines, lemon, limes, grapefruits, na oroma), cashews, avocado pears, guavas, pawpaws, pineapple, unere, watermelons, mango, pears, African star apple, black apple, blue apple, showasho na Irvingia (mango ọhịa ma ọ bụ osisi mango).

Nri: amaranth na-acha akwụkwọ ndụ akwụkwọ ndụ, amaranth gbara akwụkwọ ndụ, ahihara, akwụkwọ mmiri, akwụkwọ ilu, pumpkins, àkwá ubi, pumpkins na-acha uhie uhie, ose na-acha odo odo, ose alligator na ose ojii.

N'ihi ọdịdị nkume nke ụfọdụ akụkụ Edem, ọrụ akụ na ụba ọzọ dị mkpa bụ obere mmepụta nkume maka owuwu.

Na Machị 2020, Walcot Industries Limited, nke bụ akụkụ nke Walcot Group, malitere iwu ụlọ ọrụ Walcot Integrated Industrial Complex na Edem. Ụlọ ọrụ mmepụta ihe a dị hekta 28.62 nke ala, nke ọnụ ahịa ọrụ ya ruru ijeri ₦5.7.

Ihe ndị sitere n'okike nke ndị ọbịa nwere ike ịhụ gụnyere Mmiri Akatakata site na Ugwu Ovo ("ugwu Ovo") ruo Igoro Agbo, ọgba Okpu na iyi dị na Nkawushi na ndagwurugwu site na Amaho ruo Owa, niile dị na Akpa-Edem.

Ihe ọzọ dị mkpa maka ndị njem nleta bụ ịchụ nta n'afọ niile. Alaeze ahụ nwere oke ọhịa buru ibu ebe a na-achụ ụdị anụmanụ dị iche iche. Oke ọhịa ndị a nwere ụfọdụ osisi ndị karịrị afọ Otu narị.

Edem nwere okpomọkụ bara uru n'afọ niile. Okpomọkụ kachasị ala bụ 19 °C (66 °F) na nke kachasị ọkụ bụ 33 °C (91 °F), ma ọ bụ n'oge mmiri ozuzo ma ọ bụ oge ọkọchị.    

Emume ise bụ isi a na-eme n'oge dị iche iche n'afọ, nakwa n'ọnọdụ ụfọdụ, n'otu mpaghara ruo na mpaghara dịka nke a: Onunu Edem, Ememme Omabe (a na-eme emume n'ọkwa atọ: Uda Omabe, Ulo Omabe na Okiti Omabe), Egba Chukwu, Okputukputu Eze Edem na Izu Edem.

A maara Edem maka inwe ụmụ amaala na-adị ogologo oge, ugboro ugboro karịa 100 afọ. Enwere ike ịkọwa nke a maka ogo ndụ ma ọ bụ ihe ndị ọzọ.

Iso Ụzọ Kraịst bụ otu n'ime okpukpe ndị bụ isi na Edem. N'etiti okpukpe niile, ndị Katọlik na-achịkwa mpaghara ahụ. N'agbanyeghị nke ahụ, ihe fọrọ nke nta ka ọ bụrụ nnukwu ụka niile nke Ndị Kraịst nwere ọnụnọ na Edem, nke bụ mgbanwe site na Edem nke ochie nke a maara na ọ nwere ndị ụkọchukwu na ndị na-efe ofufe ọdịnala. Ka ọ dị ugbu a, omume nke ofufe ọdịnala ndị nna ochie ka bụ ihe a na-ahụkarị.

Templeeti:LGAs and communities of Enugu State