Breze

Breze
Vremenski raspon: 70–0 Ma
Alnus glutinosa
Naučna klasifikacija e
Carstvo: Plantae
Kladus: Tracheophytes
Kladus: Angiospermae
Kladus: Eudicotidae
Kladus: Rosids
Red: Fagales
Porodica: Betulaceae
Gray[1]
Tipski rod
Betula
Potporodice i rodovi

Pogledajte tekst.

Opseg rasprostranjenosti porodice Betulaceae
Rese (mace) lešnik (Corylus avellana)

Porodica breza (lat. Betulaceae) uključuje šest rodova listopadnog drveća i žbunova, čiji je plod orah, uključujući breze, jove, leske, grabove, lešnik-grabove i belograbiće sa ukupno 167 vrsta.[2] Uglavnom su prisutni u umerenom delu Severne hemisfere, uz nekoliko vrsta u Južnoj hemisferi – na Andima u Južnoj Americi. Njihov tipičan cvet je resa, koja se često pojavljuje pre lišća.

U prošlosti, porodica je često deljena na dve porodice, Betulaceae (rodovi Alnus i Betula) i Corylaceae (ostatak). Nedavni pristupi, uključujući i Grupu za filogeniju angiospermi, ove dve grupe opisuju kao potporodice unutar proširene porodice Betulaceae: Betuloideae i Coryloideae. Dijagnostički gledano, Betulaceae su vrlo slične porodici Rosaceae i drugim porodicama motiva ruža.[3][4]

Evolucijska istorija

Veruje se da su se Betulaceae pojavile na kraju perioda krede (pre oko 70 miliona godina) u Centralnoj Kini. Ova regija je u to vreme imala mediteransku klimu (zbog blizine Tetiskog mora), koje je u ranom periodu tercijara pokrivalo delove današnjeg Tibeta i Sinkjanga. Ovaj centar porekla podržva i činjenica da su svih šest rodova i 52 vrsta poreklom iz ovog kraja, od kojih su mnoge endemske. Veruje se da su se svih šest modernih rodova u potpunosti odvojili od oligocena, sa svim rodovima u porodici (s izuzetkom Ostryopsis), sa fosilnim ostatacima koji sežu u prošlost od najmanje 20 miliona godina pre sadašnjosti.

Prema molekulskoj filogeniji, najbliži srodnici Betulaceae su Casuarinaceae, jedna grupa hrastova.[5]

Upotreba

Leska (Corylus avellana): lišće i lešnici

Obična leska (Corylus avellana) i velika leska (Corylus maxima) su značajne voćnjačke biljke, koje se uzgajaju zbog jestivog ploda oraha, poznatog kao lešnik.

Drugi rodovi uključuju brojno popularno ukrasno drveće, široko zasađivano u parkovima i velikim vrtovima; nekoliko breza se posebno vrednuju zbog glatkih i jarkih boja kore.

Drvo je obično tvrdo, žilavo i teško, posebno kod grabova; nekoliko vrsta su bile od velikog značaja u prošlosti, tamo gde je bilo potrebno vrlo tvrdo drvo, koje je u stanju da izdrži teška habanja, kao što je za kostur korpi, vodene točkove, zupčanike, ručke za alat, daske za rezanje i drvene klinove. U većini ovih vidova upotrebe, drvo je sada zamenjeno metalima ili nekim od veštačkih materijala.

Filogenetička sistematika

Moderna molekularna filogenija sugeriše sledeće relacije:[5][6][7]

Taksonomija

Vrste

Podvrste

Vidi još

Reference

  1. ^ Group, Angiosperm Phylogeny (2009), „An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG III”, Botanical Journal of the Linnean Society, 161 (2): 105—121, doi:10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x, Архивирано из оригинала 25. 5. 2017. г., Приступљено 10. 12. 2010 
  2. ^ Christenhusz, M. J. M. & Byng, J. W. (2016). „The number of known plants species in the world and its annual increase”. Phytotaxa. Magnolia Press. 261 (3): 201—217. doi:10.11646/phytotaxa.261.3.1. 
  3. ^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 978-0-08-051404-8. Приступљено 12. 2. 2014. 
  4. ^ Sofradžija, A.; Šoljan D.; Hadžiselimović, Rifat (2004). Biologija 1.. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 978-9958-10-686-6. 
  5. ^ а б Soltis, D. E. et alii. (28 authors). „Angiosperm phylogeny: 17 genes, 640 taxa”. American Journal of Botany. 98 (4): 704—730. 2011. doi:10.3732/ajb.1000404. .
  6. ^ Xiang X-G, Wang W, Li R-Q, Lin L, Liu Y, Zhou Z-K, Li Z-Y, Chen Z-D (2014). „Large-scale phylogenetic analyses reveal fagalean diversification promoted by the interplay of diaspores and environments in the Paleogene”. Perspectives in Plant Ecology, Evolution and Systematics. 16 (3): 101—110. doi:10.1016/j.ppees.2014.03.001. 
  7. ^ Chen Z-D, Manchester SR, Sun H-Y (1999). „Phylogeny and evolution of the Betulaceae as inferred from DNA sequences, morphology, and palaeobotany”. Am J Bot. 86 (8): 1168—1181. JSTOR 2656981. doi:10.2307/2656981. 
  8. ^ Participants of the FFI; IUCN SSC Central Asian regional tree Red Listing workshop, Bishkek, Kyrgyzstan (11–13 July 2006) (2007). Alnus glutinosa. Црвени списак угрожених врста IUCN. IUCN. 2007. Приступљено 8. 10. 2014. 
  9. ^ Alnus glutinosa. World Checklist of Selected Plant Families. Royal Botanic Gardens, Kew. Архивирано из оригинала 29. 10. 2012. г. Приступљено 2014-08-31. 
  10. ^ Stritch, L. (2014). Betula nana. Црвени списак угрожених врста IUCN. IUCN. 2014: e.T194495A2341542. doi:10.2305/IUCN.UK.2014-3.RLTS.T194495A2341542.enСлободан приступ. Приступљено 19. 11. 2021. 
  11. ^ Kelvin S.-H. Peh; Richard T. Corlett; Yves Bergeron, ур. (2015). Routledge Handbook of Forest Ecology. Routledge. стр. 12. ISBN 978-0-415-73545-2. 

Literatura

Spoljašnje veze

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.