Datoteka

Datoteka ili fajl je imenovani, strukturirani skup podataka sadržajno vezanih, pohranjenih na mediju za memorisanje.

Podaci memorisani u datotekama se čuvaju i nakon prestanka rada određenog programa kome pripadaju i nazivaju se perzistentni podaci (engl. persistance - održano, postojano).

Poreklo reči

Datoteka je složenica, kovanica, dve reči, prva dato od latinske reči datum što znači podatak i grčke reči θήκη što se na starogrčkom izgovara teke i znači kutija, kovčeg, beležnica, na novogrčkom tiki i znači predmet, slučaja, i izvedena je od τίθημι što znači postavljam, stavljam.

Sistem datoteka

Datoteke su organizovane u sistem datoteka[1] (engl. filesystem) na različite načine u zavisnosti od operativnog sistema. Datotečki sistemi regulišu pristup tvrdom disku, memoriji, mreži i specijalnim datotekama.

Kod većine operativnih sistema, sadržaj jedne datoteke je obično jednodimenzionalni niz bajtova (engl. byte), dakle niz celih brojeva između 0 i 255. Tek korisnik datoteke ili sam operativni sistem interpretiraju ove brojčane redove kao tekst, program ili sliku.

Datotečki sistem uređuje pored direktorijuma sa datotekama i gore opisanim sadržajem datoteka i atribute datoteka. Atributima pripadaju tip datoteke, veličina datoteke (broj bajta u datoteci), regulisanje prava za upis i čitanje datoteke, datum nastanka, datum poslednjeg pristupa i datum poslednjih promena datoteke. U zavisnosti od operativnog sistema mogući su i dodatni atributi.

U datotekama primenjeni znakovi zavise od datotečkog sistema, operativnog sistema i postavljenih jezičkih postavki. Kod UNIX kompatibilnih datoteka u imenu se npr. ne smeju nalaziti znakovi '/' i NUL znak. Dodatno je dužina imena datoteke ograničena na 255 znakova. Znakovi mogu biti različito kodirani a noviji operativni sistemi podržavaju i unikod.

Logička i fizička slika datoteka

Datoteke se mogu posmatrati na dva načina. Logička slika (pogledaj logička datoteka) prikazuje datoteku kao redove informacijskih celina. U fizičkoj slici datoteka se sastoji iz reda informacionih blokova iste veličine.[2]

Vrste datoteka

Datoteke se mogu koristiti u različite svrhe kao i bajtovi iz kojih se sastoje. Po sadržaju razlikuju se sledeće datoteke:

  • Programi (datoteke koje mogu izvršiti razne funkcije)
    • programi pisani u mašinskim jezicima
    • programi pisani i jezicima različitih skripti (npr. rexx)
  • Datoteke (sadrže informacije i služe za prikaz/očuvanje istih)
    • programski kod (tekst)
    • tekstualne datoteke
    • muzičke datoteke (npr. WAV, MIDI, MP3)
    • grafičke datoteke
    • baze podataka
  • Direktorijumi
  • Specijalne datoteke (pseudo-datoteke)
    • datoteke za različite hardverske komponente
    • Procesne informacije

Mogućnosti za markiranje tipa datoteke:

  • Markiranje putem operativnog sistema (npr. program ili tekstualna datoteka)
  • Markiranje putem imena datoteke (npr. .doc na kraju imena)
  • Markiranje unutar datoteke (npr. <?xml version="1.0" na početku XML i XHTML datoteka)
  • Memorisanje u određenim direktorijima

Prikaz datoteka pomoću simbola

U grafičkim programima za prikaz strukture direktorijuma i postojećih datoteka kao što su Finder, File Explorer ili Total Commander datoteke su prikazane kao liste ili simboli u određenom direktorijumu.

Reference

  1. ^ R. C. Daley; P. G. Neumann (1965). A General-Purpose File System For Secondary Storage. Fall Joint Computer Conference. AFIPS. стр. 213—229. doi:10.1145/1463891.1463915. Приступљено 30. 7. 2011. 
  2. ^ Magnetic Storage Handbook 2nd Ed., Section 2.1.1, Disk File Technology, Mee and Daniel, (c)1990,

Literatura

Spoljašnje veze

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.