Defter
Овај чланак садржи списак литературе (штампане изворе и/или веб-сајтове) коришћене за његову израду, али његови извори нису најјаснији зато што има премало извора који су унети у сам текст. |
Defter (ili tefter), katastarski je poreski popis koje je vodilo Osmansko carstvo, skoro od samog svog nastanka. Defteri su sadržavali podatke o selima, domaćinstvima i broju ukućana (odrasli muškarci i udovci), kao i etničkim grupama na prostoru carstva.
Sve zvanične knjige osmanske administracije i računovodstva, svi zapisnici i protokoli, kao i svi pojedinačni akti koji imaju karakter nekog popisa, spiska ili obračuna nazivaju se defteri.
Etimologija
Defter dolazi od grčke reči diphtera – „koža“, koja se u nedostatku papirusa koristila za pisanje. Ova reč je ušla u persijski jezik u obliku defter a u značenju pergament, iako je već u starom veku u persijskom jeziku ta reč označavala posebnu vrstu zvaničnih spisa, popis, spisak. Iz persijskog ta je reč prešla u arapski i turski i u sve mongolske jezike. U savremenom turskom jeziku defter znači svaku svesku, beležnicu.
Upotreba reči
Zbog šireg značenja reči defter, razni defteri u smislu osmanskih popisa su bliže označavani dodavanjem drugih reči koje su bliže određivale njihovu vrstu i karakter. Osmanske katastarske knjige nazivaju se Tapu defterleri („popisne knjige“). One su proizvod rada specijalnih državnih komisija koje su na licu mesta popisivale izvore državnih prihoda radi oporezivanja imanja.
Većina sačuvanih deftera čuva se u Arhivu predsedništva vlade u Istanbulu u Turskoj. Osmanski katastarski popisi vršeni su ozbiljno i podaci u njima se uzimaju sa punim povjerenjem jer su rađeni prvenstveno sa aspekta feudalnih prihoda i obaveza potčinjenog stanovništva i njhove raspodele u kojoj se morala poštovati tačnost. Defteri predstavljaju jedan od najznačajnijih segmenata izvorne građe za proučavanje istorije osmanskog doba na teritoriji koju je obuhvatalo Osmansko carstvo. Izuzetno su značajni za izučavanje demografije, društva, ekonomije, topografije i uopšte svih sfera osmanskog prisustva.
Литература
- Фотић, Александар (1991). „Дефтери фодула београдског имарета Мехмед-паше Јахјапашића” (PDF). Балканика. 22: 57—74. Архивирано из оригинала (PDF) 09. 12. 2021. г. Приступљено 13. 12. 2021.
- Фотић, Александар (1999). „Дефтер”. Лексикон српског средњег века. Београд: Knowledge. стр. 150—151. Архивирано из оригинала 13. 12. 2021. г. Приступљено 13. 12. 2021.
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.