Pergam

Rekonstruisan Trajanov hram u Pergamu

Pergam (antgrč. Pérgamon, lat. Pergamum) je antički grad u severozapadnom delu Male Azije, nedaleko od današnje Bergame u Turskoj. U savremenom grčkom zove se Pergamos (Πέργαμος)[1].

Pergamon je dodat na Uneskovu listu 2014. godine.[2]

Za vreme helenizma bio je razvijeno utvrđeno središte Pergamske države. Sam grad bio je podeljen na donji grad s prodavnicama, srednji grad s gimnazijama i svetilištima, te gornji grad s Atininim hramom iz 3. veka pre Hrista. Najveći uspon Pergam je doživeo u doba vladavine kraljeva Atala I Sotera i Eumena II

Model antičkog izgleda Pergama, Berlin.

Pergamska biblioteka (s oko 200.000 svitaka[3]) ubrajala se, uz aleksandrijsku, u vodeće biblioteke helenističkog kulturnog sveta. Otkrili su je nemački arheolozi prilikom iskopavanja 1878.-1886. Pergament (pergamena), pisaći materijal dobiven preradom kože ovaca ili koza je dobio ime upravo prema gradu Pergamu. Naime, u 2. veku pre Hrista, zbog naraslih potreba novoosnovane kraljevske biblioteke i nakon što su egipatski vladari zabranili izvoz papirusa u taj grad, Pergam je bio primoran povećati proizvodnju pergamenta.

Zevsov žrtvenik iz Pergama, Pergamski muzej u Berlinu.

U 19. veku otkriven je i Zevsov žrtvenik u Pergamu[4], podignut 180. veku pre Hrista u slavu zajedničke pobede Pergama, Rimljana i Rodosa nad sirijskim vladarom Antiohom III (189.-182. pre Hrista). Celi hram je zapravo pobeda skulpture nad arhitekturom; građevina je podređena kiparskim ukrasima slobodnih skulptura dotad neviđene pokretljivosti i reljefa dramatičnih situacija borbe bogova i giganata, kao i prizorima iz života Telefa, legendarnog utemeljivača Pergama. Zevsov žrtvenik je danas rekonstruisan u Pergamskom muzeju u Berlinu. U gradu se nalaze i ostaci rimskih zdanja kao što su pozorište, stadion i amfiteatar. Izvan grada je Asklepijevo svetilište.

U Pergamonu se nalazila jedna od sedam glavnih crkava ranog hrišćanstva koja je pomenuta u Otkrivenju Jovanovom.[5]

Panoramski pogled na antički grad Pergamon i ovovremeni grad Bergama.

Ljudi

Vidi još

Galerija

Reference

  1. ^ „ΤΟ ΠΕΡΓΑΜΟΝ”. www.philologus.gr. Приступљено 2020-02-26. 
  2. ^ „Pergamon and its Multi-Layered Cultural Landscape”. UNESCO. Приступљено 8. 8. 2016. 
  3. ^ Biblioteke starog sveta / Lajonel Kason : Klio, Beograd. 2004. ISBN 978-86-7102-135-7.
  4. ^ The Pergamon Altar, P. v Zaubern, Staatliche Museen zu Berlin, 1991
  5. ^ Revelation 1:11

Spoljašnje veze


39° 07′ 00″ С; 27° 11′ 00″ И / 39.116667° С; 27.183333° И / 39.116667; 27.183333

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.