Farmakofor

Primer farmakofor modela.

Farmakofor je apstraktni opis molekulskih osobina koje su neophodne za molekulsko prepoznavanje liganda od strane bioloških makromolekula. IUPAC definiše farmakofor kao „ansambl sternih i elektronskih osobina koje su neophodne kako bi se osigurala optimalna supramolekulska interakcija sa specifičnim biološkim ciljem i inicirala aktivacija (ili blokada) njegovog biološkog odgovora“.[1]

Farmakofore je uspostavio Lemont Kier, koji je prvi pomenuo ovaj koncept 1967[2], i naknadno ga koristio u knjizi o teorijskim aspektima razvoja lekova.[3] Razvoj ovog koncepta se često pogrešno pripisuje Polu Erlihu[4], mada ga on u svom radu nije koristio.[5]

U modernoj računarskoj hemiji, farmakofori se koriste za definisanje esencijalnih osobina jednog ili više molekula sa istom biološkim dejstvom. Baze podataka s velikim brojem hemijskih jedinjenja se zatim mogu pretraživati da bi se našli dodatni molekuli koji poseduju istu grupu osobina lociranih na sličnom međusobnom rastojanju, usmerenih u približno istom pravcu, i sa sličnim sveukupnim oblikom molekula.

Tipične farmakoforne osobine su hidrofobnost, aromatičnost, primalac vodonične veze, davalac vodonične veze, katjon, i anjon. Ove osobine moraju da se preklope sa različitim hemijskim grupama sličnih osobina, da bi se identifikovali novi ligandi. Interakcije receptorskih liganda su tipično „polarno pozitivne“, „polarno negativne“ ili „hidrofobne“. Dobro definisan farmakoforni model sadrži hidrofobne prostore i vektore vodoničnih veza.

Vidi još

Reference

  1. ^ Wermuth, C.G.; Ganellin, C.R.; Lindberg, P.; Mitscher, L.A. (1998). „Glossary of terms used in medicinal chemistry”. Pure Appl. Chem.. International Union of Pure and Applied Chemistry. 
  2. ^ L.B. Kier (1967). „Molecular Orbital Calculation of Preferred Conformations of Acetylcholine, Muscarine, and Muscarone”. Molecular Pharmacology. 3: 487—494. PMID 6052710. 
  3. ^ L.B. Kier (1971). MO Theory in Drug Research. New York: Academic Press. стр. 164—169. 
  4. ^ P. Ehrlich (1909). „Über den jetzigen Stand der Chemotherapie”. Ber. Dtsch. Chem. Ges.. 42: 17—47. 
  5. ^ J.H. van Drie (2007). „Monty Kier and the Origin of the Pharmacophore Concept”. Internet Electronic Journal of Molecular Design. 6: 271—279. 

Literatura

Dodatana literatura

  • Gner, Osman F. (2000). Pharmacophore perception, development, and use in drug design. La Jolla, Calif: International University Line. 
  • Gerd Folkers; Thierry Langer; Remy D. Hoffmann; Raimund Mannhold; Hugo Kubinyi (2006). Pharmacophores and Pharmacophore Searches (Methods and Principles in Medicinal Chemistry). Chichester: John Wiley & Sons. 
  • L.B. Kier (1971). MO Theory in Drug Research. New York: Academic Press. стр. 164—169. 

Spoljašnje veze

Postoji više računarskih programa koji omogućavaju definisanje farmakofora koristeći niz metoda računarske hemije. Neki od njih su:

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.